Vodič kroz SrbijuEnglish
Istražite destinaciju
Unesite željeni termin i kliknite na izaberi za pun prikaz željenog objekta.
npr. "Todorova kula"
Legenda
Arheološka nalazišta
Banje
Barovi
Benzinska pumpa
Biciklizam
Crkve
Dvorci
Džamije
Etno selo
Galerije
Golf tereni
Hosteli
Hoteli
Izletišta
Jahanje
Jedrenje i veslanje
Jezera
Kampovi
Kanjoni
Kupališta
Letenje
Lov i ribolov
Manastiri
Manifestacije
Moteli
Muzeji
Nacionalni parkovi
Nautika
Orijentiring
Parkovi prirode
Pećine
Planinarenje
Planine
Posmatranje ptica
Prirodni rezervati
Privatan smeštaj
Rafting i splavarenje
Reke
Restorani
Salaši
Seoska domaćinstva
Ski centar
Skijanje
Slobodno penjanje
Speleologija
Spomenici
Tvrđave
UNESCO
Vile
Zoo vrt
Vranje
Kratak opis - Vranje
Vranje se nalazi na jugu Srbije, u Vranjskoj kotlini, na Vranjskoj reci i sedište je Pčinjskog okruga. Zauzima površinu od 860 km2 i ima preko 55.000 stanovnika, dok u celoj opštini živi preko 88.000 stanovnika.
Ovaj grad prvi put se pominje 1093. godine, a u sastav srpske države ulazi 1207. Prvi pisani trag o Vranju (11. vek) potiče od Ane Komnine, vizantijske princeze, koja je pisala o vladavini svog oca cara Aleksija Komnina. U tursko doba Vranje je bilo raskrsnica puteva iz Srbije prema Makedoniji i Bugarskoj, bilo je poznato po proizvodnji oružja, železnih predmeta i kudelji. A posle Drugog svetskog rata postaje industrijsko središte sa fabrikama obuće, tekstila i metalurgije.
Srce ovog grada u potpunosti je zadržalo izgled balkanske kasabe, a gornji, stariji delovi grada čak su zadržali i izgled iz perioda pod Turcima: tesni sokaci, gusto zbijene kuće. Grad je poznat po svojim četvrtima, tzv. mahalama.
Ostale informacije - Vranje
Vaši utisci - Vranje
Putopisi
Vranje
Objekti u okolini:
Hoteli
- Pržar 0.4km

Pržar
Sa tradicionalnom vranjanskom ljubaznošcu hotel dočekuje goste, putnike namernike i poslovne ljude.
Hosteli
- Šreder 0.3km

Šreder
Hostel Šreder - apartmani - pansioni se nalaze u strogom centru grada Vranja, u blizini svega potrebnog razni restorani i kafane, prodavnice brze hrane, pošta...
Privatan smeštaj
- Konak manastira Prohor Pčinjski 24.5km

Konak manastira Prohor Pčinjski
U svojoj bogatoj istoriji Konak je nekoliko puta obnavljan,a ovog leta detaljno je renoviran i preuređen u luksuzan turističko-kongresni objekat visoke kategorijesa restoranom evropskih specijaliteta i etno restoranom staro-srpske kuhinje u autentičnom ambijentu manastirske vodenice iz 19. veka.
Jezera
- Aleksandrovačko jezero 6.8km
- Bujanovačko jezero 19.7km
Aleksandrovačko jezero
Nalazi se na svega 7 kilometara od Vranja. Planom i programom predviđeno je da ovo jezero zasija punim sjajem baš kao nekad.

Bujanovačko jezero
Ovo malo jezero okruženo fenomenalnom prirodom nalazi se na samo 5km od Bujanovca.
Crkve
- Saborna crkva 0.2km
- Crkva Svetog Arhangela Gavrila 12.1km
- Crkva Svetog Petra i Pavla 13.5km
- Hram Svetog kneza Lazara 21.9km

Saborna crkva
U centru grada, kraj glavnog trga, nalazi se Saborna crkva. Posvećena je Svetom Trojstvu. Završena je 1841. godine, ali je svojom veličinom odmah izazvala pobunu Turaka koji su je nedugo zatim spalili.

Crkva Svetog Arhangela Gavrila
Crkva se nalazi u selu Lopardinci, udaljenom 4 kilometara od Bujanovca prema severu. O crkvi nema pisanih podataka.

Crkva Svetog Petra i Pavla
Crkva Svetog Petra i Pavla se nalazi u centru Bujanovca.

Hram Svetog kneza Lazara
Hram Svetog kneza Lazara se nalazi u Vladičinom Hanu. 2008. godine, hram je otvoren za vernike i od tada se vrše bogosluženja.
Manastiri
- Manastir Svetog Nikole 1.4km
- Manastir Ljiljance 15km
- Manastir Svetog Pantelejmona 15.9km
- Manastir Svetog Ilije 16.2km
- Manastir Prohor Pčinjski 24.5km

Manastir Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole potiče iz 14. veka. Metoh manastira Hilandara, pominje se u Hilandarskoj povelji kralja Dušana, pisanoj između 1343 i 1345, kojim kralj manastiru Hilandaru poklanja nekoliko sela i ovu crkvu.

Manastir Ljiljance
Jedan od najpoznatiji verskih objekata Bujanovačkog kraja je Ljiljanski manastir. Manastir datira još iz 12.veka.

Manastir Svetog Pantelejmona
Manastir Svetog Pantelejmona nalazi se na teritoriji opštine Vranje u mestu Lepčinac. 6.12.2005. godine proglašen je za spomenik kulture.

Manastir Svetog Ilije
Manastirska crkva Sveti Ilija nalazi se u selu Kacapun, 13 kilometara od Vladičinog Hana. Potiče iz 13. veka.

Manastir Prohor Pčinjski
30 kilometara južno od Vranja, u blizini sela Klenike, na levoj obali reke Pčinje i šumovitim obroncima Kozjak planine nalazi se manastir Sveti Prohor Pčinjski.
Spomenici
- Spomenik oslobodiocima Vranja 0.6km

Spomenik oslobodiocima Vranja
Spomenik oslobodiocima Vranja popularno nazvan Čika Mitke, podignut je 1903 godine, neposredno pred Majski prevrat.
Tvrđave
- Tvrđava Markovo kale 2.1km

Tvrđava Markovo kale
Markovo kale smešteno je u neposrednoj blizini Vranja. Kao prava tvrđava okruženo je strminana.
Arheološka nalazišta
- Arheološko nalazište Kale Krševica 12.4km

Arheološko nalazište Kale Krševica
Lokalitet Kale nalazi se u dolini Južne Morave u selu Krševici kod Bujanovca gde su otkriveni značajni ostaci urbanog naselja iz IV i prvih decenija III veka pre n.e.
Muzeji
- Spomen kuća Bore Stankovića 0.1km
- Muzej Pašin konak 0.5km

Spomen kuća Bore Stankovića
Muzej kuća Bore Stankovića nalazi se u Baba Zlatinoj ulici. Kuću posećuju svi turisti I predstavla jedan od simbola grada Vranja.

Muzej Pašin konak
Pašin konak potiče iz 1765 godine. Sagradio ga je Raif-beg Džinić. U prvoj zgradi bio je selamuk za boravak muškaraca, a u drugoj haremluk za pašine žene.
Lov i ribolov
- Lovni turizam na planini Kukavica 20.4km

Lovni turizam na planini Kukavica
Potencijal lovnog turizma Leskovca je u planini Kukavica. Bogata je lovnom divljači, od kojih su najznačajnije srneća divljač i divlje svinje.
Banje
- Vranjska banja 8.2km
- Bujanovačka banja 12.6km

Vranjska banja
Turistički biser Vranja prestavlja Vranjska banja.Banja je najpoznatija po temperature vode. To je najtoplija voda u Evropi.
Bujanovačka banja
Bujanovačka banja od Bujanovca je udaljena tri kilometra severoistočno. Lekovite vode ove banje spadaju u kategoriju natrijum-hidrokarbo-natnih, fluoroidnih, sulfatnih i